Vlado Tuđa rođen je 6.3.1951. godine u Zagrebu. Godine 1970. odlazi u Nizozemsku u Rotterdam gdje studira slikarstvo na Academie Van Beeldende Kunsten Rotterdam. U rotterdamskoj luci (u središtu grada), Parkhaven 21, živi i radi na brodu. Atelijer mu je u kapetanskoj kabini na vrhu broda odakle se pruža pogled na cijeli grad, kanale i Sjeverno more. Izlagao je na 45 samostalnih izložbi i više od tridesetak skupnih izložbi u Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Rusiji, Češkoj i Americi. U Nizozemskoj okuplja svoju likovnu grupu četvorice (četiri nacije) i s njima izlaže. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja između ostalog:

1980. – 3. Smotra likovnog stvaralaštva, 2. nagrada Grada Zagreba.
1986. – 1. nagrada za slikarstvo (likovno stvaralaštvo radnika Grada Zagreba), priznanje Večernjeg lista.

Dugogodišnji je davatelj svojih djela u humanitarne svrhe, ilustrator raznih časopisa i novina. U trenutku povratka u domovinu ne nalazi na otvorenost prema svojoj umjetnosti kakvu je imao u Nizozemskoj te se zbog toga povlači u svoj mir, u atelijer na Velikom vrhu (obronci Medvednice), gdje neumorno stvara, slika i kipari. Ne izlaže više od 25 godina. U tom vremenu stvorio je više od 2000 djela, koja od 2006. godine aktivno predstavlja likovnoj javnosti.
Sudionik je likovnih kolonija: Čapljina, Vugrovec, Neum i Oroslavje
O njegovu grofovskom podrijetlu i ostalim pojedinostima više informacija možete pronaći na internetskim stranicama i linkovima – Grofovski radovi slikara Vlade Tuđe.

PRESS I STRUČNE KRITIKE

Prof. Mira Rukavina, prof. Antun Crljen, dr. Dubravko Orlić, Boždar Matković, Branko Nikšić, Mirko Novak, Villem Hofstra, dr. Ivan Škreblin, Ivan Lacković Croata, Nico Vanderendt, Ivo Strahonja, Simo Milivojević, Vuko Dragašević, Slavko Orlić, Mirko Šimek, Fritz Behrent, Josip Depolo, Tomislav Hruškovec, Koos Postema, Herman Stock, Leen Post, Hermann Sonne, Ilija Radovčić,Tarik Ajanović, Mladen Belovitić, M. A. Pijneburg, Fred Falkema, Jasna Peterkalinić, G. Vos, Kiki Kikkert, Mirko Rogošić, Ante Perković, Josip SKunca,Ted van Melick, Zvonimir Zmajić, prof. Juraj Baldani, Kamilo Burger, Franjo Mrzlak, Mladen Veža, Dolg Welling, Slavko Dabić, Milena Metz, Boris Adamek, Zika Prodanović, Jan Limbourg, Kruno Sabolić, Henk, Honing, C J. van Ginkel, Inga Baas, Bertus Schimdt, prof. dr. Antun Bauer, Elena Cvetkova, Stjepan Mažar, Olja, Kosanović, Marina Baričević, Astra Božiković, Cino Handl, Pero Homovac, Zvonko Blažević, Nankv de Vreeze, Goran Starčević, Josip Pavičić, Zoran Zoković, Walter de Brujin, Corn Basoski, Ante Ravlić, Darija Marjanović, Ana Mirenić, Jadranka Rilović, Diego Ponce, Boro Pavlović, Jadranka Jureško-Kero, Ivana Živković-Mikec, Robert Berry, Betsy Davison, El Kazan, Lana Filipin, prof. dr. Andro Mohorovčić, Marijan Kolesar, Mirko Milutinović, Slavko Orlić, Marijan Grakalić, Ad Lobler, Zeljko Cerjan,Tonino Picula, Mirko Fodor, Vedrana Kralj, Mirjana Greblo, Zrinka Pillauer Marić, Zoran Radiković, Zrinka Krešo, Joško Matinović, Lidija Špiranec, Frane Erceg, Kruno Sabolić, Edo Peročević, Boris Pavlenić, Davor Meštrović, Lidija Tocilj, Sirmnone Dilaura, Maja Uštar-Njurš, prof. Stanko Špoljarić, Bojana Radović, Dorotea Jendrić, Mirko Bolfek, prof. Andro Mohorovičić, Pavao Parat, Snježana Štefanek, Marija Borić, Ljiljana Bogojević, HanaTabaković, Ivica Lovrić, Lana Zagorščak (Vijuga portal), Lenka Laić, Daruvar portal (Radio), N. Havranek, Vugrovec portal, Jaska portal, Dalibor Rohlik, Zdenko Vuković Cana, Veronika Pilat (Čapljina), Ivica Matić (Neum), Sanda Stanačev Bajzek, Portal Gricni, Hanibal Salvaro, Labudović Mišo,Tedi Lušetić, Natalija Kladić-Lumezi, Marina Gavranović, Nenad Mađerić, Darinko Kosor, Zoran Batušić,Tonko Maroević, Mira Marenić-Toljan, Ljiljana Saucha, Paolo Giorgio, Vlatko Marić, Roberto Ambroz!, Branka Prišlić, Duško Šibi, prof. Stanko Špoljarić, Tomislav Kuliš, Emilio Terpin, Robert Daccia, BranimirTurkalj, Damir Murković, Mario Raguž, Zrinka Krešo, Vlatka Kolarević, Igor Brešan, Marija Barić, Damir Barešić, Ljilja Kerepčić, Mladen Miličić, Roberta Terpin, Veljko Skenderija, Štef Kordić, Lidija Fustin, Ivan Tuđa, Elizabeta Škvorc, Stipe Bučar, Miroslav Pelikan, Bojana Radović, Dragan Ruljanćić, Damir Bednjanec, Tomislav Petrač, Mario Britvić, Vlado Klasnić, Marta Šimić Mrzlečki, Marinko Leš, Zvonko Radiković, Mirko Bolfek, Lidija Špiranec, Vedrana Kralj, Blaženka Leib, Dorotea Jendrić, Ana Lendvaj, Antun Bukovec, Jovica Drobnjak, Mladen Miličić, Ivica Krčelić, Jelena Škrabe, ljiljana Hranilović, Maja Ivčić, Mario Raguž, Zeljko Senečić, Livija Radeva Destradi, BranimirTurkalj, Doris Pack, Vlatko Marić, Jovica Drobnjak, Slava Pavić, Iva Tuđa, Stjepan Mažar, Marijan Galeković, Natalija Kladić, Lazar Lumezi, Dada Zečić Pivac, Marina Čubrilo, Petra Piter Kalinić, Blanka Stančić, Boris Glumac, Lana Rlipan, Maja Uštar Njirš, Simone Dilaura, Mladen Boljat, Luka Špac, Vladimir Maleković, Branka Prišlić, Igor Brešan, Duško Ljuština, dr.Vjekoslav Jeleč.

“Kako se snaći u vjetrometini brojnih izama moderne umjetnosti, kojim putem krenuti i pritom graditi svoj svijet pitanja su koja si nesumnjivo postavlja svaki slikar na početku svojeg stvaranja. Osjeća mogućnosti, ali i zbunjenost želeći sudjelovati u toj različitosti, otkrivajući i nalazeći sebe u privlačnosti moderne likovnosti. Gdje se miješaju, katkad i teško razlučive, prave vrijednosti i površnosti, tradicionalnost izraza i inovativna ostvarenja, hinjena modernost i djela istinske kreativnosti kada galerije, likovna kritika i mediji inauguriraju umjetnost originalnosti i svježine, ali iz raznovrsnih razloga promoviraju i djela bez pravog pokrića? U toj zbrci, zbog zamamnosti ponude, treba ponajprije vjerovati sebi, što nije nimalo lagano, pogotovo ako se smiješe prilike relativno laganog uspjeha, no onoga prividnoga, bez dugog trajanja. Tako je danas, tako je bilo i prije četrdeset, pa i pedeset godina, uz ponešto drukčiju trendovsku galamu, kada se Vlado Tuđa našao pred odlukom, bolje reći prepoznavanjem, što ja imam reći slikom o sebi, odnosima s ljudima, o svemu što me okružuje. Kako povezati izvanjsko i intimno, a ne razočarati sebe i druge? Bezbroj je tu pitanja koja u jednom djelu prate određenu ideju, ali joj se katkad i oštro suprotstavljaju. Nesumnjivo je bilo dvojbi kada je Tuđa krenuo od pravog pokrića, od talenta, koji bi se, kao i u svakoga, bez upornosti i zanosa brzo razvodnio da nije bilo te njegove posebne tvrdoglavosti, te samo rada, rada i rada. Kretanje je postupno, poetika raste, nešto i otpada, odlukom i neprimjetno. Racionalno na tom neizvjesnom putu ima svoju važnost, no slikarski senzibilitet, motivski i likovni, pokretač je svakog ciklusa. U okolnostima koje mu objektivno nisu uvijek odgovarale Tuđa je našao vrijeme i prostor za stvaranje. U početcima nešto manje, a kasnije godine obilježene su impresivnim brojem slika. No nije statistika važna, već dojmljiva kvaliteta ostvarenja postojana u prethodnim i recentnim djelima.

Slikarski i životni entuzijazam karakterizira stvaralaštvo Vlade Tuđe u umilnim i provokativnim ambijentima slike, u preobrazbama ishodišne motivike, s djelima – i meditativnim i eruptivnim, oplođivanim stalnom svježinom izraza. Njegova umjetnička radoznalost vodila gaje radostima, tjeskobi, bizarnostima, idiličnosti, a iznad svega do sukusa velikih i malih stvari u epizodama ljudskog postojanja. Slike su i metafore i odraz arena našeg svakodnevlja.”
Stanko Špoljarić